Lifestyle

ISKORAK U DIJAGNOSTICI Za rano otkrivanje Alzheimera najpouzdanije je skeniranje oka!

 

Pregled kakav se koristi diljem svijeta olakšao bi rano otkrivanje bolesti koja pogađa milijune ljudi i za koju liječnici još nemaju lijek.

 

 

“Pogled u oko” mogao bi se pokazati kao najpouzdanija dijagnostika za rano otkrivanje Alzheimerove demencije. Do tog su zaključka došla dva znanstvena tima, i to jedan iz SAD-a (Sveučilište Duke) a drugi iz Izraela (Sheba Medical Center). Rezultate istraživanja prikazali su na nedavnom Američkom oftalmološkom kongresu (AAO) u Chicagu.

Riječ je o jednostavnom pregledu stražnjeg dijela oka pomoću optičke koherentne tomografske angiografije (OCTA), odnosno bezbolnog i neinvazivnog pregleda koji može pokazati eventualne promjene na malim krvnim žilama mrežnice. Znanstvenici tvrde da mogu razlikovati znakove Alzheimerove bolesti od znakova blagog kognitivnog oštećenja (MCI). Naglašavaju da bi to mogao biti put u probir za Alzheimer, odnosno što ranije intervencije kod pacijenata kod kojih su uočene promjene, sve ne bi li se usporilo napredovanje demencije s obzirom na to da još uvijek nema učinkovitog lijeka.

Metoda ranog otkrivanja mogla bi se primijeniti na milijune ljudi, za razliku od postojećih ili invazivnih ili neučinkovitih metoda dijagnostike. Trenutno se Alzheimer pokušava otkriti memorijskim testovima i praćenjem promjena u ponašanju. Problem je u tome što kad se pojave simptomi bolest je već napredovala. Jednako tako, punkcija leđne moždine nije za širu uporabu jer je invazivna i potencijalno štetna.

Ovaj novi prijedlog dijagnosticiranja pomoću OCTA-e omogućava okulistima pregled svih slojeva mrežnice, njihovo mapiranje i neinvazivno mjerenje njihove debljine. Pri tome se koristi tehnika svjetlosnih valova. Istraživači su koristili OCTA-u ne bi li vidjeli kako demencija utječe na mrežnicu jer im ta metoda omogućuje da ispitaju najmanje krvne žile prisutne u stražnjem dijelu oka. U prvoj studiji znanstvenici su uspoređivali mrežnicu osoba s Alzheimerom i onih koji su imali samo blage poremećaje u pamćenju s onima koji nisu imali nikakvih problema. Pokazalo se da osobe s Alzheimerom gube male krvne žile u mrežnici.

Također im je jedan od slojeva mrežnice bio tanji nego kod onih bez ikakvih kognitivnih problema. Znanstvenici smatraju da su te promjene odraz poremećaja u krvnim žilama mozga što uzrokuje Alzheimer. To je održiva hipoteza s obzirom na to da optički živac povezuje mozak s mrežnicom.

U drugoj studiji ispitano je 400 osoba koje su imale veliki genetski rizik za razvoj Alzheimera. Znanstvenici su uspoređivali slike mozga i slike mrežnice tih ljudi kao i onih bez genetskog opterećenja. Pokazalo se da je mrežnica rizičnih osoba tanja, a dodatno im je, pokazalo se, hipokampus, ključno područje mozga za učenje i pamćenje, bio manji. Uz to, oba su ova znaka demencije povezana i s lošijim rezultatom na testu kognitivnih poremećaja.

U komentaru ovih nalaza znanstvenici su istaknuli da skeniranje mozga može otkriti Alzheimerovu bolest tek kad se više ništa ne može učiniti, a rano otkrivanje, dok još nema pravih simptoma, omogućuje i rane intervencije kod onih kod kojih postoji veliki rizik. U svakom slučaju, radi se o dijagnostici jednostavnijoj čak i od ultrazvuka pa, pokaže li se na dodatnim ispitivanjima učinkovitom, mogla bi postati zlatni dijagnostički standard za Alzheimerovu demenciju.

 

(Jutarnji.hr)

loading...
Comments
To Top